O cvijeću
Jezik cvijeća, nazivan još i floriografija, u viktorijansko doba smatran je idealnim sredstvom komunikacije za diskretno izražavanje osjećaja. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u nekim se zemljama poznavanje jezika cvijeća smatralo dijelom opće naobrazbe.
Pročitajte zanimljivosti o cvijeću iz ponude cvjećarnice Ljubice, kao i o važnosti simbolike i boja.
- Anemona
- Anturijum
- Amarilis
- Božur
- Gerber
- Hortenzija
- Iris
- Kala
- Karanfil
- Krizantema
- Liziantus
- Ljiljan
- Narcis
- Orhideja
- Ruža
- Strelicija
- Suncokret
- Tulipan
- Zumbul
Anemona (Šumarica)
lat. Anemone coronaria
Potječe iz južne Francuske i Italije. Naziv dolazi od grčke riječi anemos-vjetar. Simbol je prolaznosti i ljubavi podložne promjenjivim strastima i hirovima koja poput vjetra prelazi s cvijeta na cvijet.
Zbog povezanosti s mitom o Veneri koja je svog ljubavnika Adonisa pretvorila u anemonu, često je nazivaju i Adonisovim cvijetom. Mit kaže da je Adonis poginuo u borbi sa pobješnjelim veprom (u stvari s ljubomornim Aresom koji se radi osvete pretvorio u vepra), a iz njegove krvi koju je Venera zalila nektarom izrasla je anemona. Anemona zato danas simbolizira tragičnu, zabranjenu i prerano završenu ljubav.
Anturijum
lat. Anthurium sp.
Ime je dobio od grčke riječi anthos-cvijet i oniz-rep (zbog izduženog oblika cvata). Ova tropska biljka potiče iz toplih krajeva Južne Amerike.
Vrlo je interesantna zbog srcolikih listova i cvijeta koji je u stvari obojen list čija boja može varirati od vatreno crvene boje, preko ružičaste, narandžaste ili bijele pa čak i do zelene i smeđe. Voli toplinu i puno vlage u zraku.
Amarilis
lat. Hippeastrum
Ovu lukovičastu biljku zovu još i prugasti sunovrat te zvanika, pripada porodici sunovrata, srodnik je i maloj visibabi. Potječe iz tropskog područja Amerike i južne Afrike.
Razne varijante amarilisa cvatu u vrlo atraktivnim bojama (bijela, roza, nježno narančasta, crvena, žuta). Raznim križanjima dobivene su varijacije u veličini i obliku, pa su poznate mini i visoke forme, duplih ili jednostavnih cvjetova.
Božur
lat. Paeonia sp.
Poznajemo kao grm, ali i kao trajnicu koja je već udomaćena u našim vrtovima.
Porijeklo simbolike božura dolazi s Istoka gdje zbog svog ponosnog držanja i crvene boje (boja života, ljepote, bogatstva) simbolizira čast i bogatstvo. Otuda proizlazi kod nas prihvaćena simbolika sretnog braka i prosperiteta. Cvjetovi mogu biti promjera čak do 15 cm.
Frezija
lat. Freesia refracta
Potječe iz Južne Afrike, ima cvijeće bijele ili žute boje, ali uzgojene sorte su raznobojne. Ima jaki cvjetni miris, koji u većim količinama može izazvati glavobolju.
Dobila je ime prema liječniku i botaničaru Friedrichu Theodoru Freeseu.
Gerber
lat. Gerbera
Iz porodice Asteraceae, potječe iz Afrike, Sjeverne Amerike, Madagaskara i iz tropskih dijelova Azije. Postoji preko 100 različitih vrsta gerbera od kojih 30-tak vrsti raste u divljini. Raste grmoliko i to 20-40 centimetara u visinu i 30 do 45 centimetara u širinu.
Prve znanstvene zapise o gerberima je napisao J.D. Hooker u Curtis's Botanical Magazine 1889. godine.
Hortenzija
lat. Hydrangea
Nastale su u južnoj i istočnoj Aziji, Kini, Koreji, Japanu, Himalaji i Indoneziji, te Sjevernoj i Južnoj Americi. Većina vrsta su grmovi, oko 1-3 m visoki, ostale su mala stabla i penjačice, koje mogu doseći do 30 m u visinu uspinjući se na stabla. Mogu biti listopadne ili zimzelene, a većina uzgojenih vrsta su listopadne.
Najviše je vrsta na otoku Faial, koji je poznat kao plavi otok po ogromnom broju plavih hortenzija.
Iris (Perunika)
lat. Iris
Biljka uskih i uspravnih listova, naraste i do 1,5 m visine sa 2 do 3 cvijeta. Smatra se hrvatskim nacionalnim cvijetom.
Naziv dolazi od staroslavenskog boga groma Peruna i njegove žene Perunike, dok latinski naziv Iris dolazi od naziva starogrčke božice duge Iris koja je kao glasnica bogova dugom šarala s visina prenoseći poruku na zemlju. Vjerovalo se da bi tamo gdje je duga dotakla tlo ili grom udario u zemlju izrastao iris, tj. perunika, vjerojatno svaki puta druge boje.
Kala
lat. Zantedeschia aethiopica
Raste kao močvarna biljka na područjima Afričkog kontinenta, koji u sušnom razdoblju potpuno presuši. Preživljava taj period zahvaljujući mesnatim listovima pa početkom kišnog razdoblja potjera nove listove i cvjetove. Doba cvatnje je u zimskim mjesecima pa sve do proljeća.
Ime je navodno dobila po talijanskom botaničaru i fizičaru Giovaniju Zantedeschiju.
Karanfil
lat. Dinathus caryophyillus
Biljka zeljaste stabljike visine do 80 centimetara. Pretpostavlja se da je podrijetlom sa Mediterana i ima raznoliku simboliku.
Crveni karanfili simbol su radničkog pokreta u jugoistočnoj Europi, Austriji i Italiji. Zeleni karanfili simbol su Dana sv. Patrika. Nosio ih je irski književnik Oscar Wilde. Bili su i simbol homoseksualaca početkom 20. stoljeća. Karanfil je nacionalni cvijet Španjolske. Na Sveučilištu Oxford, bijeli karanfil nosi se na prvi ispit, crveni na posljednji,a ružičasti na ispite između prvog i posljednjeg. U SAD-u i Kanadi, karanfil je simbol Majčinog dana. Crveni se nosi ako je majka živa, a bijeli ako je preminula. U Koreji, crveni i ružičasti karanfili daruju se na Dan roditelja.
Krizantema
lat. Chrysanthemum sp.
Biljka s bijelim ili žutim cvijetom u obliku kugle podrijetlom je iz Japana i Kine. U našoj zemlji, kao i u većini drugih europskih zemalja, krizanteme su cvijeće kojim na blagdan Svih Svetih tradicionalno ukrašavamo grobove najmilijih.
Zanimljivo je da u Japanu, odakle su stigle, krizanteme simboliziraju dug život, obilje i sreću. U Europi je krizantema toliko povezana s motivom smrti i umrlima da je teško zamislivo povezivati je s bilo kojom drugom prigodom.
Liziantus
lat. Eustoma grandiflorum
Porijeklom je iz SAD-a, Meksika i sa Kariba. Karakterističan po svojoj raznobojnosti, lizijantus nalazimo u ružičastoj, ljubičastoj, plavoj ili pak krem bijeloj boji.
Dostupan je tokom čitave godine, iako je najljepši krajem proljeća i početkom ljeta, kada ga ima u izobilju.
Ljiljan
lat. Lilium sp.
Potječe iz Azije, Europe i Sjeverne Amerike, a postoji oko 90 vrsta. Zbog svoje veličine i iznimne ljepote oduvijek je bio cijenjen cvijet.
U staroj Grčkoj bio je posvećen vrhovnoj božici Heri, kraljici neba, zaštitnici braka i potomstva. Mit kaže da su ljiljani nastali iz kapljica njezina mlijeka koje su pale na zemlju. Iako ih ima različitih boja, najomiljeniji je bijeli ljiljan. On je simbol čistoće i vjeruje se da postoji još od početka ledenog doba. Često ga se povezuje s vjerskim svetkovinama i mnogi su ga veliki slikari poput Botticellija ovjekovječili na svojim platnima kao motiv Navještenja uz Djevicu Mariju.
Vrlo često se koristi na vjenčanjima jer simbolizira izbor voljene osobe.
Narcis (Sunovrat)
lat. Narcissus sp.
Uz ovaj cvijet veže se mit o Narcisu čija je ljepota opčinjavala brojne obožavateljice, ali je njegovo srce uvijek ostajalo hladno. Ljuta božica sudbine Nemeza kaznila je Narcisa dovevši ga pred bistri zdenac u kojem se ocrtavao njegov lik. Vidjevši se, Narcis se smrtno zaljubio sam u sebe. Ostatak života proveo je pokraj zdenca, a jednoga dana na rubu zdenca umjesto nesretnog Narcisa vodene su nimfe pronašle kiticu cvijeća koje su nazvale po njemu. Zbog toga je danas narcis simbol samodopadnosti i neuzvraćene ljubavi.
Također simbol je i ponovnog buđenja, rođenja i novog početka s obzirom da među prvima niknu iz snježnog pokrivača.
Orhideja
lat. Orchideaceae
Druga je najveća porodica među cvjetnicama. Botaničari poznaju oko 1000 rodova s 25000 do 30000 vrsta. Naseljava gotovo sva staništa osim polarnih i vrućih pustinjskih predjela.
Njezina ljepota priskrbila joj je status egzotičnog, profinjenog i ekstravagantnog cvijeta koji povezujemo s ljubavi, romansom, erotikom te željom za intimnošću.
Ruža
lat. Rosaceae
Nazivaju je kraljicom cvijeća. Došla je iz Kine a u Europu stiže sa Rimljanima. Postoji preko 30000 vrsta ruža različitih boja, mirisa i oblika. Voli sunčana i prozračna mjesta, a raste na različitim vrstama tla, iako joj najviše odgovara glinasto tlo.
Ruža se pored svoje ljepote i mirisa kao ukrasno cvijeće koristi i u kozmetici, medicini i kulinarstvu.
Strelicija (Rajska ptica)
lat. Strelitzia reginae
Podrijetlom je iz južne Afrike i raste kao divlja biljka. Razlikujemo više vrsta strelicije, ali za titulu najpopularnije izborila se Strelitzia reginae sa svojim plameno narandžastim cvijetom koji spada u krug najprodavanijeg rezanog cvijeća na svijetu. Obično naraste između 1-1,5 metara visine, pa je potrebno osigurati joj dovoljno prostora.
Posebno je cijenjena u prodaji rezanog cvijeća jer zbog dužine trajanja cvijeta u vazi može izgledati lijepo i do 20 dana.
Suncokret
lat. Helianthus annuus
Potječe s jugozapada Sjeverne Amerike, Perua i Meksika. Još tisućite godine prije Krista suncokret su uzgajali sjevernoamerički Indijanci, mljeli sjemenke u brašno, dodavali u kruh, radili ulje.
Grčki mit kaže da je nastao od morske nimfe Klitije koja je pobjegla u pustinju nakon što ju je napustio bog sunca Apolon kojem je bila draža Klitijina sestra. Bez jela i pića sve do svoje smrti pogledom je pratila sunce, a nakon smrti pretvorila se u suncokret.
Suncokret stoga simbolizira obožavanje i snagu.
Tulipan
lat. Tulipa sp.
Podrijetlom iz Azije, gdje je poznat više od tisuću godina. Donešen je u Nizozemsku 1593. kada je botaničar Carolus Clusius zasadio prvu lukovicu tulipana. Danas toliko raširen da je skoro polovina polja u Nizozemskoj zasijano tulipanima. Od tada pa sve do danas križanjem nastaju nove vrste, tako da je poznato više od 4000 vrsti.
Dobio je ime po turskoj riječi tulipant što znači turban. Cvate od travnja do svibnja, a dijeli se prema obliku cvijeta i vremenu cvatnje.
Zumbul
lat. Hyacinthus
Porijeklo mu je jugozapadna Azije a dolazi u Europu već u 16 stoljeću.
Postoje dvije vrste zumbula: rimski zumbul (lat. Hyacinthus orientalis albulus) koji ima rjeđe cvjetove i intenzivniji miris a može biti u bijeloj, ružičastoj i plavo-ljubičastoj boji i Holandski zumbul (lat. Hyacinthus orientalis) koji ima gušče zbijene cvjetove, slabiji miris te može biti u bijeloj, krem, roza, crvenoj i ljubičastoj boji.